#BoljiKarlovac složi!

PAPIR  I KARTON imaju najstariji postupak reciklaže. Za proizvodnju 1 tone papira potrebno je: 24 stabla+200.000 litara vode+4.600 kWh energije. Za 1 tonu recikliranog papira potrebno je: 0 stabala+160 litara vode+ 2.400 kWh energije.

ELEKTRIČNI I ELEKTRONSKI otpad sadržava vrijedne metalne i nemetalne sirovine koje se dobiju recikliranjem, a mogu se koristiti i u energetske svrhe. Svake se godine proizvede 50 milijuna tona elektronskog otpada. Recikliranjem jednog milijuna mobilnih telefona dobiva se 16.000 kg bakra, 350 kg srebra, 34 kg zlata i 15 kg paladija.

TEKSTIL 90 % tekstilnog otpada može biti ponovno upotrijebljeno, oporabljeno i reciklirano. Ponovnom upotrebom tekstila štede se energija i voda te se smanjuje količina pesticida koji se primjenjuju u proizvodnji novih sirovina. 

PLASTIKA se dobiva od nafte. Plastičnu ambalažu od pića vraćajte u trgovinu radi daljnje upotrebe. Otpadna plastična ambalaža se može koristiti i kao energent. 

STAKLO se može reciklirati bezbroj puta. Tona prikupljenog stakla iskorištena za proizvodnju novog stakla znači oko 315 kg ugljičnog dioksida manje u atmosferi. Upotrebom tone recikliranog stakla uštedjeli smo 700 kg pijeska, 200 kg kalcita i 200 kg sode te čak 30 tona nafte.

AUTO-OTPAD I GUME prodajte ovlaštenom sakupljaču jer se njihovom reciklažom mogu dobiti novi proizvodi; podloga za sportske terene, obloge za izolaciju krovova, zvučne barijere u graditeljstvu, oznake u cestovnom prometu …

METALI, posebno čelik i aluminij najčešće se koriste u kućanstvima. Aluminij i čelik recikliranjem ne gube svoja karakteristična svojstva. Bez obzira koliko se puta recikliraju, ostaju jaki i izdržljivi.

BIO-OTPAD  je biorazgradivi otpad u koji spadaju ostaci voća i povrća, pokošena trava i korov, ljuske jaja, talog kave i čaja, usitnjeno suho granje i lišće, slama, sijeno i piljevina. Napravite kompost i najbolje gnojivo za svoje biljke i vrt.

U vrijeme pretjeranog konzumerizma, olako se odričemo predmeta koji se uz manje popravke mogu ponovno koristiti, te ih po inerciji, ili zbog vlastitog komoditeta bacamo u smeće umjesto da razmislimo o mogućnosti ponovne uporabe.

Znate li da 80 posto predmeta koje kupimo koristimo samo jedanput!!

Ne bacajte stare stvari, već im, uz malo mašte i truda, osmislite novu namjenu ili izradite od njih nove uporabne predmete. Ponekad je dovoljno samo obnoviti ili popraviti te stvarima  tako produžiti životni vijek. Ponovnom uporabom starih predmeta smanjujete količinu otpada koji završava na odlagalištima, stvarate nove predmete bez velikih troškova, štedite vrijedne resurse i energiju te od svog okoliša stvarate još ljepše i ugodnije mjesto za život!

Ponovna upotreba može biti i poklanjanje starog namještaja, odjeće, obuće, kućanskih aparata i igračaka građanima slabije kupovne moći.

Građani i trgovci moraju postati svjesni učinka svojih potrošačkih navika na naredne generacije i njihove probleme s količinom novonastalog otpada.

Ponovna uporaba predmeta je mjera sprječavanja nastanka otpada kojom se potiče razmjena i ponovna uporaba isluženih predmeta koje ne trebamo  ili ne želimo, a još se uvijek mogu koristiti. Ponovna uporaba  ima pozitivne učinke na okoliš, štedi sirovine i energiju te je radno intenzivna, čime se potiče otvaranje novih radnih mjesta.

Znate li da bio otpad čini gotovo trećinu kućnog  otpada?

Zato ne odlažete koristan biorazgradiv otpad zajedno s miješanim komunalnim otpadom, već ga kompostiranjem pretvorite u koristan i upotrebljiv proizvod koji hrani tlo na zdrav, ekološki način i smanjuje potrebu za umjetnim  gnojivom.

KAKO NAPRAVITI VLASTITI KOMPOST?

1. Ogradite prostor veličine cca 2 m, na mjestu zaštićenom od sunca i udara vjetra
2. Na dno hrpe stavite usitnjeno granje (do 15 cm)
3. Dodajte sloj lišća pa sloj usitnjenog i izmiješanog bio otpada (do 20 cm visine)
4. Između slojeva bio otpada nasipajte tanki sloj vrtne zemlje ili svježeg komposta
5. Postupak ponavljajte sve do vrha kompostera
6. Gotovu hrpu prekrijte jutenom vrećom ili drugom tkaninom
7. Hrpu povremeno presložite ili protresite radi prozračivanja, otklanjanja neugodnih mirisa i suvišne vlage

Savjeti za kompostiranje:

• Koristiti isključivo neobojen drveni otpad bez metalnih dijelova
• Drvo se sporo kompostira, ali je dragocjen materijal za prozračivanje vlažnog kuhinjskog otpada
• Nije preporučljivo dodavati umjetna gnojiva ni drugi materijal za “ubrzanje procesa”
• Korisno je dodavanje zemlje, čiste kamene prašine i svježeg komposta
• Lišće i ljuske oraha, kestena, jablana, platana i lijeske, kora agruma i ostaci crnogorice sporo se kompostiraju pa ih treba umiješati u što manjoj količini
• Temelj dobrog kompostiranja je miješanje kuhinjskog i vrtnog bio otpada, odnosno miješanje suhih i vlažnih, većih i manjih te svježijih i starijih dijelova bio otpada

Što se MOŽE kompostirati?

• Kuhinjski otpad: ostaci voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, vrećice čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja
• Vrtni ili zeleni otpad: uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.
• Ostali bio-otpad: kora drveta, dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice …

Što se NE MOŽE kompostirati?

• Ostaci kuhane hrane, mesa, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti …
• Obojeno i lakirano drvo, pepeo, papir, staklo, tekstil …