Osnovne informacije

Sprječavanje nastanka otpada.

Opći ciljevi projekta su informirati i educirati građane grada Karlovca o:

  • Razlozima prijelaza s linearnog na kružno gospodarstvo i ulozi gospodarenja otpadom u tom procesu.
  • Važnosti reda prvenstva gospodarenja otpadom u prijelazu na linearno gospodarstvo.
  • Potrebi zaštite i učinkovitijeg upravljanja resursima
  • Ulozi potrošača u važnosti promjene navika za prijelaz na linearno gospodarstvo
  • Postupcima obrade otpada i praćenja tijeka recikliranja odvojeno prikupljenog otpada putem mrežnih stranica komunalne tvrtke Čistoća i Grada Karlovca
Cilj 1.

Spriječiti nastanak otpada

Sprječavanje nastanka otpada podrazumijeva mjere poduzete prije nego li je proizvod ili materijal postao otpad čime se smanjuju količine otpada i njegov štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi.

Cilj 2.

Kompostirati kod kuće

Informirati i motivirati građane na kućno kompostiranje s ciljem smanjenja količine proizvedenog komunalnog otpada, sprječavanje nastanka otpada iz hrane i smanjivanju otpada iz kuhinje koji se trenutno odlaže na našim odlagalištima. Kontinuirano informirati i educirati djecu i mlade o važnosti odgovorne kupovine i potrošnje hrane radi smanjenja nastanka otpada.

Cilj 3.

Ponovno upotrebljavati predmete

Osvijestiti građane o važnosti ponovnog korištenja i popravljanja predmeta radi smanjenja nastanka otpada, očuvanja resursa i postizanje kružnog gospodarstva. Kontinuirano informirati i educirati djecu i mlade o trendu sve kraćeg ciklusa i korištenja proizvoda i potrebi usvajanja navika za odgovornu potrošnju i korištenje predmeta.

Cilj 4.

Odvojeno prikupljati komunalni otpad

Odvojeno prikupljanje otpada ključni je korak koji omogućuje recikliranje otpada. Informirat ćemo i educirati građane Karlovca i druge skupine javnosti o:

  • njihovoj ulozi u postizanju ciljeva odvojenog prikupljanja otpada i povećanja udjela ponovne uporabe i recikliranja papira, metala, plastike i stakla iz kućanstava
  • Znakovima recikliranja na ambalaži i proizvodima

Građevinski otpad

Kao odgovorni majstori, otpad nastao prilikom gradnje ili rušenja nikad ne smijemo ostavljati u okolišu ili ga bacati u komunalni otpad. Umjesto toga, fizičke osobe ga trebaju predati u najbliže reciklažno dvorište dok su tvrtke dužne postupati sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. kojim se definira postupanje s građevinskim otpadom.

Otpad nastao prilikom gradnje ili rušenja nikad ne smijemo ostavljati u okolišu ili ga bacati u komunalni otpad

Prilikom rušenja ili preuređenja odvojimo potencijalno opasan otpad kao što su npr. fluorescentne žarulje, drvene elemente obojane bojama koje sadrže olovo, plastične podove itd.

Za zbrinjavanje građevinskog otpada koji sadrži azbest nazovimo ovlaštenu osobu koja će ga besplatno preuzeti – popis ovlaštenih osoba potražimo na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode

Građevinske konstrukcije kao što su one od cigle, drvene grede i sl. radije rastavimo nego rušimo – tako ih možemo ponovno uporabiti ili reciklirati

Na razini EU, tijek građevnog otpada i otpada od rušenja smatra se prioritetnim budući da je količinom najznačajniji te ima velik potencijal za ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine oporabe materijala. Razvijanje sustava gospodarenja građevnim otpadom jedan je od prioriteta i u Republici Hrvatskoj.

U današnje vrijeme stvaraju se velike količine raznih vrsta otpada. Jedan od najvećih potrošača različitih vrsta materijala, a samim time i jedan od većih proizvođača otpada je građevinarstvo. Građevinski otpada uključujući otpad od rušenja postao je ključni problem današnjeg društva i neizbježna posljedica čovjekovog neodgovornog ponašanja s takvim otpadom.

Podjela građevinskog otpada

Građevinski otpad se dijeli prema vrsti nastanka na: Otpad koji nastaje od potpunog ili djelomičnog rušenja objekta Otpad koji nastaje na gradilištu kao posljedica izgradnje novih objekata Otpad nastao kod izgradnje i održavanja prometnica Tlo, kamenje i vegetacija koje je potrebno ukloniti zbog pripreme prostora za građenje Građevinski otpad sastoji se od različitih vrsta materijala koji ovise o vrsti građevinskog objekta, vrsti radova koji se izvode te da li se objekt gradi, ruši ili rekonstruira. Kod visokogradnje najviše kao materijal prevladavaju beton, opeka, gips, plinobeton i prirodni 6 kamen. Tijekom radova iskopa građevnim otpadom se smatra zemlja, pijesak, šljunak, kamen, ilovača i glina. Kod niskogradnje kao građevinski otpad nastaje bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak i drobljeni kamen. Građevinskim radovima nastaje i miješani građevinski otpad koji se sastoji od drva, plastike, metala, kablova. Takav otpad često se naziva šuta. Materijal koji se nalazi u građevinskom otpadu također ovisi na kojoj lokaciju se građevina ruši, gradi ili rekonstruira. U Primorju i Dalmaciji, najviše prevladava kamen, dok u sjeverozapadnom dijelu beton i opeka, a u istočnom dijelu miješani otpad. S obzirom na opasnost otpada, otpad možemo svrstati u opasan i neopasan otpad Kod opasnog otpada važno mjesto imaju proizvodi na bazi azbesta, zbog toga što su se u građevini koristile velike količine takvih proizvoda za izolaciju i pokrovni materijal, te se sada često susrećemo sa takvim proizvodima kod rušenja ili kod rekonstrukcije objekata.

Gospodarenje građevinskim otpadom

U Hrvatskoj se proizvede više 2 milijuna tona građevinskog otpada, iako se može ponovno upotrijebiti 80% građevinskog otpada, samo se 7% toga otpada reciklira ili zbrinjava na prihvatljiv način, dok se 11% izdvoji ako sekundarna sirovina, što je u usporedbi s razvijenijim Europskim zemljama, kao što su Nizozemska, Belgija i Danska koje recikliraju 80% svog ukupnog građevinskog otpada, jako mali postotak koji se može pripisati tome što trenutačno nije u potpunosti organiziran ekonomski sustav gospodarenja otpadom.[12] Gospodarenje građevinskim otpadom je skup aktivnosti i mjera kojima je obuhvaćeno odvojeno skupljanje, smanjenje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš, oporabu i/ili zbrinjavanje građevinskog otpada.[1] Gospodariti građevinskim otpadom podrazumijeva pravilno gospodarenje građevnim otpadom kako bi se smanjio njegov negativan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Pravilnim gospodarenjem, odnosno recikliranjem građevnog otpada dobivamo vrijednu korisnu sekundarno sirovinu koja se može koristiti u različite namjene u građevinarstvu, te se smanjuje količina građevnog otpada koja se odlaže na odlagalište i tako ne zauzimamo nepotrebnog prostora na odlagalištu. Građevinski otpad moramo odložiti na lokacijama koje su predviđene za taj otpad a nikako ne smijemo odlagati na mjestu nastanka kao niti na ostalim lokacijama koje nisu predviđene za to.

Hijerarhija gospodarenja otpadom prihvaćen je način gospodarenja otpadom u EU. Njome se, redom prvenstva s najboljim ishodom za okoliš, definiraju koraci za gospodarenje otpadom. Primjenom hijerarhije štiti se okoliš i zdravlje ljudi sprječavanjem ili smanjivanjem negativnih utjecaja stvaranja i gospodarenja otpadom.

Za više o postupanju s opasnim građevnim otpadom pogledati
Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16).
Pravna ili fizička osoba – obrtnik koja proizvodi ili gospodari građevnim otpadom ima obvezu postupati prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom(NN 94/13, 73/17 i 14/19) i podzakonskih propisa, te o tome voditi podatke i dostavljati ih nadležnim tijelima.